Glagoljica je kao pismo nastala za potrebe misije svete solunske braće Konstantina - monaškim imenom Ćirila i Metoda, kojima je bilo potrebno stvoriti standardni književni jezik za liturgijske potrebe i kristijanizaciju Slavena na području tadašnje Velikomoravske kneževine.

Tako je Ćiril 826. godine sastavio pismo od 38 znakova koje je bilo prilagođeno fonološkim osobitostima slavenskog jezika. Slavenski jezik se u ono vrijeme kod svih slavenskih skupina nije toliko razlikovao kao danas. Zanimljivo je da su slova glagoljice načinjena od tri osnovna simbola kršćanstva; križa, kruga i trokuta.

Glagoljica se u slavenskom svijetu, prvenstveno za liturgijske potrebe, održala do 12. stoljeća kada ju je zamijenila ćirilica. Glagoljsko pismo zadržalo se u upotrebi jedino u Hrvatskoj, gdje je od okruglog poprimilo elegantnije uglate oblike. Uglata glagoljica koristila se u crkvenim obredima na području Primorske Hrvatske do početka 19. stoljeća.

Ovi i još mnogi drugi manje poznati podaci o glagoljici mogli su se čuti na predavanju koje je u organizaciji ogranka Matice hrvatske Donji Miholjac održao Mirko Mišković franjevac trećoredac, samostanski i župni vikar iz Belišća i član Provincijskog povjerenstva za glagoljicu i kulturnu baštinu.

Glagoljica se u posljednjih stotinjak godina intenzivno istražuje, a osim stručnog za staro hrvatsko pismo postoji i veliko zanimanje javnosti što je potvrdila i izuzetno dobra posjećenost predavanju fra Mirka Miškovića u našem gradu.

Predavanje pod nazivom Iskoni bêslovo (U početku bješe riječ) održano je povodom Dana hrvatskog jezika od 11. do 17. ožujka.