Konstantin Krasnitski apsolutni je pobjednik, laureat I. nagrade i posebne nagrade publike na I. Međunarodnom pijanističkom natjecanju EPTA (European Piano Teachers Association) “Svetislav Stančič” u Zagrebu 1999. godine. Na III. Međunarodnom pijanističkom natjecanju "S.V.Rahmanjinov" u Moskvi 2002. godine osvojio je 4. nagradu i zvanje laureata . Dobitnik je nagrade posebnog fonda predsjednika Republike Bjelorusije Aleksandra Lukašenka 2002. godine.

          Konstantin Krasnitski rođen je u gradu Minsku u obitelji profesionalnih glazbenika. Prvu je poduku iz klavira primio od majke Valentine Krasnitskaje, pijanistice. U dobi od 5 godina primljen je u Srednju specijalnu glazbenu školu za talentiranu i nadarenu djecu u razred profesora Jevgenija Puksta. Nakon uspješnog završetka nastavio se školovati na Bjeloruskoj državnoj muzičkoj akademiji u razredu priznatog profesora Vladimira Nehaenka. Poznanstvo s priznatim ruskim pijanistom, profesorom Moskovske, Trossingenske i Varšavske muzičke akademije, Viktorom Karpovičem Meržanovom, imalo je velik utjecaj na Konstantina te se kod njega usavršavao sedam godina.   

Na Bjeloruskoj državnoj akademiji Konstantin Krasnitski stekao je naziv magistra umjetnosti gdje je od 1999. godine nastavio djelovati kao pedagog.

         Ubrzo je postao gostujući profesor Umjetničke akademije Anyang Normal University u Kini, docent Bjeloruske državne akademije te izvanredni profesor Umjetničke akademije u Osijeku. Od jesni 2023. godine redoviti je profesor Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Mnogi njegovi učenici nagrađeni su na međunarodnim natjecanjima i festivalima. 

          Krasnitski se bavi pedagoškim radom i aktivno koncertira. Nastupao je u Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, SAD-u, Kini, Tajikistanu, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Italiji, Norveškoj, Danskoj, Hrvatskoj, Srbiji, BIH, Bugarskoj te u Bjelorusiji s vodećim orkestrima kao što su Predsjednički orkestar Republike Bjelorusije, Simfonijski orkestar narodnog akademskog Velikog kazališta opere i baleta Republike Bjelorusije, Državni akademski simfonijski orkestar Republike Bjelorusije, Državni komorni orkestar Republike Bjelorusije, Simfonijski orkestar grada Gomela, Simfonijski orkestar grada Molodečnog, Simfonijski orkestar Bjesloruske državne muzičke akademije "Mlada Bjelorusija" te s inozemnim orkestrima poput Moskovskog simfonijskog orkestra, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, Hrvatskog komornog orkestra te Varaždinskog komornog orkestra. Surađivao je s istaknutim glazbenicima kao što su Pavle Dešpalj, Vladimir Ziva, Berislav Šipuš, Yevgeny Xaviereff, Genadij Provatorov i dr. Nastupao je u Konzerthausu u Berlinu, Velikoj, (Plavoj) "Rahmanjinovskoj" i Maloj dvorani Moskovskog konzervatorija, Queen Elisabeth Hallu u Londonu, KD Vatroslav Lisinski i Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, Palači Republike u Minsku, Steinway Chamber Hallu u Kopenhagenu...

Konstantin Krasnitski također je nastupao i na brojnim festivalima klavirske glazbe u bjeloruskim gradovima Minsku, Brestu, Mogilevu i Grodnom; na festivalima "Minsko proljeće - 1999", "Minsko proljeće - 2003", "Umjetnost - djeci i mladeži", na koncertima dobitnika prvih nagrada s Bjeloruskom državnom filharmonijom, kao i na vodećim festivalima u Hrvatskoj: Piano-Fortissimo u Zagrebu, Varaždinske barokne večeri, Senjske koncertne večeri, Dani Milka Kelemena, Dubrovačke ljetne igre, Majski muzički memorijal "Josip Štolcer Slavenski", Osječka muzejska glazbena srijeda, Rombergorove glazbene večeri, Ljetnje večeri lunjskih maslinika i dr.

               Praizveo je nekoliko skadbi hrvatskih skladatelja Davora Bobića, Josipa Štolcera Slavenskog i Sanje Drakulić, a kada je izveo Kelemenov Tango na festivalu "Dani Milka Kelemena", sam je skladatelj bio toliko oduševljen i zadivljen da je usred koncerta zamolio Krasnitskog da odmah ponovi izvedbu još jednom!

Snimao je za radio. Gostovao je u TV emisijama u Bjelorusiji, Rusiji, Hrvatskoj i BIH. 

Član je EPTA Hrvatska i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.

            "Dobroćudni div, on čak pomalo i sliči na mladog Rahmanjinova .... Krasnitski ima zvuk čiste ljepote - bogat i mekan, kojeg postiže zadivljujuće odmjerenim sredstvima." (25.04.2002., "U potrazi za novim zvijezdama", "The Independent", London).

                "... U izvedbi mladog bjeloruskog pijanista čuo sam cijeli niz djela S.V.Rahmanjinova, uključujući njegovu Drugu sonatu, a upravo ta izvedba bila je jednom od najdojmljivijih od svih koje sam ikada slušao." (5.6.2004., iz pisma, Dmitrij Baškirov, Minneapolis, S.A.D.)