- Misal po zakonu rimskoga dvora (Ⰿⰹⱄⰰⰾⱏ ⱂⱁ ⰸⰰⰽⱁⱀⱆ ⱃⰹⰿⱄⰽⱁⰳⰰ ⰴⰲⱁⱃⰰ) naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo i završeno.

Hrvatski Prvotisak otisnut je samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdeset dvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća – rekla je na predavanju pod nazivom „Svojim se diči – povijest hrvatske tiskane knjige” asistentica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku – katedre za Hrvatsku jezičnu povijest i dijalektologiju Matea Sesar.

Od naše prve tiskane knjige očuvano je dvanaest nepotpunih primjeraka, od kojih se sedam čuva u Hrvatskoj. Dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu , dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ,jedan u samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Ksavera u Zagrebu , jedan u Dominikanskom samostanu na otoku Braču i jedan u Gradskoj knjižnici grada Zagreba.

Izvan Hrvatske čuva se pet primjeraka. Po jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu ,u ruskoj Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu ,u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu .

Glagoljaška tiskara u Senju,počinje s radom tiskanjem Senjskog misala 1494. godine. Osnovao ju je senjski kanonik Blaž Baromić. U njoj je ukupno tiskano sedam djela: Senjski glagoljski misal (1494.), Spovid općena (1496.), Tranzit svetog Jerolima (1508.), Mirakuli slavne dive Marije (1507.), Naručnik plebanušev (1507.), Meštrija od dobra umrtija s Ritualom (1507.) i Korizmenjak (1508.). Nedugo nakon senjske počinje s radom i riječka tiskara koju osniva zadarski plemić i biskup Modruški Šimun Kožičić -Benja. U Rijeci u nepunih šest mjeseci – od 15. prosinca 1530. do 27. svibnja 1531. objavljuje šest glagoljskih knjiga: priručnik - početnicu za učenje glagoljice i čitanje molitava, koji naslovljuje: Psaltir; molitvenik za privatnu pobožnost - Oficij rimski, zatim Oficij blaženije Devi Marije, Misal hruacki; mali ritual: Knjižice krsta, povijesno djelo o rimskim papama i carevima: Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov i priručnik o tome kakav treba biti redovnik: Od bitija redovničkoga knjižice.

Zanimljivo je da su sve knjige tiskane na hrvatskoj glagoljici što znači da je već u to vrijeme od strane Vatikana bilo dozvoljeno bogoslužje na hrvatskom jeziku.

Tiskarstvo se od prve Gutenbergove tiskare 1455. u Europi naglo širi tako da je 1500. godine na europskom tlu djelovalo oko 250 tiskara.

Predavanje koje je održano u Pastoralnom centru Ivan Vajda organizirao je Ogranak Matice hrvatske u Donjem Miholjcu.