Drugi po redu koncert pučkih korizmenih pjesama pod nazivom „Prosti moj Bože” održan je u Župnoj crkvi Sv. Mihaela arkanđela u Donjem Miholjcu.

Uz organizatora i domaćina Kulturno umjetničko društvo Matija Gubec sudjelovala su folklorna društva iz Podravske Moslavine,Viljeva, Velimirovca, Rakitovice, Podravskih Podgajaca, Sv. Đurđa i Šljivoševaca kao i Mješoviti crkveni zbor Svete Ceclije iz Donjeg Miholjca.

Korizmeno vrijeme u crkvenom pjevanju ima svoje osobitosti. Poznate su mnoge korizmene pjesme i popijevke koje imaju izrazito pokorničku tematiku: prisutnost i spoznaju grešnosti, poziv na obraćenje, kajanje, traženje Božjeg milosrđa, samooptužbe za počinjene grijehe. Druga skupina pjesama sadržava poziv i vapaj upućen Bogu u nadi za oprost i izbavljenje.

Inače Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje je hrvatska zaštićena nematerijalna kulturna baština, upisana u Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH, u statusu zaštićenog kulturnog dobra, a pjesma Prosti moj Bože po kojoj je korizmeni koncert dobio ime nalazi se u pjesmarici Pjevajte Gospodinu iz 1968., izdanoj u Washingtonu, oca franjevca trećoredca Teodora Badurine.

Nakon koncerta u pastoralnom centru Ivan Vajda održana je izložba i degustacija korizmenih jela na kojoj je bilo oko stotinu najpoznatijih jela koja su se blagovala u korizmeno vrijeme, a uglavnom su bila načinjena od namirnica koje su se očuvale tijekom zime, kao što su brašno, krumpir, orašasto voće, mak te mliječni proizvodi i jaja. Od tih jednostavnih sastojaka naši stari su znali spremiti vrlo maštovita i ukusna jela što se moglo vidjeti i na bogato ispunjenim stolovima.
U vrijeme korizme, pogotovo na čistu srijedu i veliki petak na stolu su obvezno bila tri stolnjaka, križ, svijeća, krunica i časoslov ili molitvenik.

Obraćajući se prisutnima nakon koncerta Josip Antolović se zahvalio svim sudionicima i rekao kako je redostan što se pučka i crkvena tradicija na ovaj način čuvaju u hrvatskom narodu.