Četvrti susret Donjomiholjčana i njihovih prijatelja u Zagrebu uspješno je nastavio tradiciju okupljanja, inspiracije i jačanja zajedništva, ovoga puta fokusiran na ulogu povijesne baštine u oblikovanju lokalnog identiteta.
Događanje je održano u petak, 28. studenoga u velikoj dvorani središnjice Matice hrvatske u Zagrebu. Susret koji su organizirali Organizacijski tim Miholjčana u Zagrebu zajedno s Ogrankom Matice hrvatske Donji Miholjac, okupio je oko stotinu Donjomiholjčana i njihovih prijatelja, dok je višestruko veći broj susret pratio kroz videoprijenos uživo. Voditeljica i urednica s HRT-a Antonia Ćosić briljantno je vodila ovaj susret, kao i dva prethodna, dajući mu prepoznatljivu notu.
Knjiga i identitet: Naslijeđe grofa Mailatha
Ovogodišnji susret posvetio je posebnu pažnju povijesnom naslijeđu Donjeg Miholjca i okolnog područja. U središtu programa bilo je predstavljanje izuzetno vrijedne knjige Valenta Poslona o grofu Ladislavu Mailathu, kroz čiju se osobu i djelovanje nastoji adekvatno vrednovati važnost cijele povijesne epohe za taj kraj, čemu je pridonijela i panel rasprava.
Prisutnima se obratio Vladimir Lončarević, književni tajnik Matice hrvatske, istaknuvši važnost lokalne povijesti za cjelokupnu nacionalnu kulturu.
"Knjiga o grofu Mailathu i ovaj susret pokazuju da je Matica hrvatska živi dio nacionalne kulture, čuvajući lokalni identitet, a time i hrvatski u cjelini," naglasio je Lončarević. "Izdavaštvo poput ovog spaja povijest s našom vizijom budućnosti, podsjećajući nas na bogatstvo korijena koje moramo njegovati."
Tijekom predstavljanja koje je moderirao dr. Ivan Vlahović, moglo se čuti pregršt zanimljivih uvida. Otkriveno je da su prijestolonasljednik Franjo Ferdinand i miholjački grof bili školski kolege, prijatelji i višestruki kumovi te da su Ferdinandovi dolasci u Miholjac bili vrlo redoviti. Istaknuto je kako je Miholjac, nakon višestrukih opstrukcija, ponajviše zahvaljujući caru Franji Josipu dobio most na Dravi, što ga je pozicioniralo kao glavnu vezu Slavonije s tadašnjom Ugarskom. Gospodarenje šumama, primjena industrijalizacije u poljoprivredi i hortikultura bili su na svjetskoj razini toga doba. Miholjački kraj bio je atraktivno mjesto za život u koje su ciljano privučeni stručnjaci s raznih strana Monarhije: spomenuto je da je šumarski upravitelj Danhelovsky smatran ocem hrvatskog šumarstva, a upravitelj imanja Sedlmayer kasnije je postao rektorom Bečkog sveučilišta. Među doseljenim obiteljima bili su Mošinsky i Hengl, čiji su sinovi Adolf i Vjekoslav postali znameniti gradonačelnici Zagreba i Osijeka.
Nakon predstavljanja, održana je panel rasprava "Ostavština i vizija: Donji Miholjac kroz povijesnu ulogu habsburškog plemstva", koju je moderirao politolog Tomislav Lacović, a u kojoj je uz autora knjige Valenta Poslona, sudjelovao i povjesničar Mihael Sučić, autor knjige Počeci habsburške Valpovštine. Na panelu se detaljno raspravljalo o teškom razdoblju postotomanske Slavonije, uspostavi vlasti bečkog dvora i implementaciji složenog vlastelinskog sustava. Panelisti su naglasili kako naslijeđe tog vremena i dalje snažno određuje identitet i život u Slavoniji. To se očituje u trajnim promjenama koje obuhvaćaju morfologiju naselja (primjerice, terezijanska ušoravanja), barokno graditeljstvo (crkve, utvrde i dvorci), te multietničku strukturu nastalu sustavnom kolonizacijom stanovništva. Nadalje, govorilo se i o razvoju vlastelinstava koji je uključivao eksploataciju prirodnih resursa, razvoju prometne infrastrukture, uređenje vodotokova i isušivanje tla, kao i o ključnim pravnim temeljima poput premjere zemljišta, katastra i gruntovnice, koji su i danas osnova za uređenje vlasništva. Stavljajući u fokus život pojedinca govorilo se o osobnim slobodama i obavezama te društvenoj odgovornosti i koristima koje je lokalno stanovništvo imalo od stalnih ulaganja vlastelinstva u razvoj i infrastrukturu te dobroj povezanosti sa središtima moći.
U raspravu se uključio i Stjepan Sučić, nekadašnji potpredsjednik Matice hrvatske i rodom iz Čađavice, koji je podsjetio na djelovanje lokalne tiskare Margold.
"Donji Miholjac je grad knjige, a tiskara Margold, koja je djelovala od 1888. do 1948. godine, svojim je značajem bitno nadrasla okvire naše sredine," podsjetio je Sučić. "Tiskali su sve: od slikovnica i dramskih djela, pa čak i knjigu o Nikoli Tesli 1930-ih godina. Danas su te knjige rjeđe od inkunabula jer su se s vremenom bacale. Upravo su ljudi, učenje, studiranje, knjige i kulturna baština naši ključni resursi za budućnost", rekao je Sučić.
Dr. Ivan Vlahović, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Donji Miholjac, potvrdio je kako njegov Ogranak, inače izuzetno agilan i aktivan, radi na nekoliko projekata upravo na temu povijesti tiskare i njezinih izdanja, a koji će uskoro ugledati svjetlo dana.
Miholjac od Kine do Zagreba: Poveznica s dijasporom
I na ovom Susretu nastavljena je tradicija uključivanja online sugovornika, Miholjčana koji žive u svijetu. Kako je i grof Ladislav Mailath bio poznat kao svjetski putnik, svoju je perspektivu podijelio profesor hrvatskog jezika na Sveučilištu za strane studije u Pekingu Dubravko Vrbešić, svjetski putnik i neslužbeni ambasador Miholjca, koji je podijelio svoje iskustvo o održavanju snažne povezanosti s rodnim krajem unatoč velikoj geografskoj udaljenosti. Njegova priča bila je snažna potvrda da se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici može njegovati bez obzira na to gdje se netko nalazi.
Susret Miholjčana potvrdio je svoju ulogu kao vrijedna prilika za okupljanje, jačanje zajedništva, inspiraciju i stvaranje novih veza među Miholjčanima raspršenima diljem Hrvatske i svijeta. Snimku cjelokupnog događanja možete pogledati na ovoj poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=UDC7OqH_4B8.
Fotoalbum događaja možete pronaći na Facebook stranici organizatora.
Autor:
Tomislav Lacović
