Miholjačko sijelo već 52 godine predstavlja jedno od najznačajnijih kulturno-tradicijskih događanja miholjačkog kraja, okupljajući brojne sudionike i posjetitelje koji zajednički slave bogatu baštinu, običaje i folklor. Ovogodišnje izdanje ponovno je donijelo raskoš narodnih nošnji, zvukove tamburice, pjesmu i ples koji su ispunili grad posebnim ozračjem.

Na glavnom gradskom trgu i na velikoj pozornici izmjenjivale su se folklorne skupine iz različitih krajeva Hrvatske i inozemstva, predstavljajući raznolikost pučke kulture kroz autentične plesove, pjesme i običaje. Šarenilo ručno izrađenih narodnih nošnji, bogatstvo tradicijskih motiva i vrijedno očuvana kulturna baština oduševili su brojne posjetitelje.

Pedeset i drugo izdanje Miholjačkog sijela potvrdilo je status manifestacije koja čuva kulturnu baštinu, njeguje zajedništvo i promovira bogatstvo slavonske tradicije ali ljepotu folklora koju su donijela društva iz Makedonije i BiH. Raskoš boja, zvukova i ljepota običaja još su jednom ispisali priču koja ostaje trajna vrijednost grada i svih njegovih gostiju.
Potvrdio je to i dožupan Osječko baranjske županije Goran Ivanović koji je, otvarajući smotru naglasio kako Sijelo spada među tri najveća folklorna događanja u županiji te da je ponosan što je i sam kao član folklornih društava na njemu sudjelovao.
Gradonačelnik Donjeg Miholjca Dražen Trcović i ovoga puta je naglasio važnost očuvanja tradicije kako zbog trenutka u kojem danas živimo tako i zbog onih dolaze iza nas. Naše razlike u kulturi i običajima Hrvatske čine posebnost raznolikog kulturnog mozaika kojega treba njegovati i čuvati.
Domaćin i organizator uz grad Donji Miholjac bilo je domaće folklorno društvo KUD Matija Gubec uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i brojnih sponzora. Uz folklorne skupine u tri dana sijela na kojemu se predstavili i pučki pisci kao i dječje folklorne skupine goste su zabavljali tamburaški sastavi Bosutski Bećari, Fijaker i Kas.
Podsjetimo, Kulturno umjetničko društvo Matija Gubec Donji Miholjac , osnovano 1947. godine. Okuplja oko 120 članova svih uzrasta te njeguje tradicijske slavonske pjesme, plesove i običaje, a u svom repertoaru ima i folklor iz drugih krajeva Hrvatske. Društvo redovito nastupa na smotrama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu.

